Dok se u Hrvatskom saboru raspravlja o poslovanju i budućnosti hrvatskih zračnih luka, projekt aerodroma na Pokrovniku i dalje otvara niz pitanja. Studija izvedivosti i dorada idejnog rješenja trebale su biti završene do kraja srpnja ove godine, no gotovo tri mjeseca poslije nema javne potvrde da su dokumenti dovršeni. U međuvremenu je otvoreno i pitanje utjecaja planirane zračne luke na staništa zaštićenih ptica.
Na zajedničkoj tematskoj sjednici saborskih odbora za turizam te pomorstvo, promet i infrastrukturu, održanoj u četvrtak, 22. listopada, raspravljalo se o poslovanju hrvatskih zračnih luka, ulaganjima, njihovoj financijskoj održivosti i budućem razvoju.
U raspravi su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, zračnih luka i zrakoplovnog sektora, a među temama su bili sezonalnost prometa, razvoj regionalnih aerodroma i potreba za boljim prometnim povezivanjem.
Međutim, u službenom saborskom izvješću nije spomenut projekt zračne luke Srce Dalmacije na Pokrovniku, u kojem Republika Hrvatska ima većinski vlasnički udio. Iako to ne isključuje mogućnost da je projekt usput spomenut tijekom sjednice, u službenom sažetku nije izdvojen među razvojnim temama.
Dokumentacija trebala biti završena do kraja srpnja
ŠibenikIN je još u lipnju ove godine pisao o stanju projekta planirane zračne luke na Pokrovniku. Tada je dogradonačelnik Šibenika Danijel Mileta, pozivajući se na izvješće društva Zračna luka Srce Dalmacije dostavljeno Gradu kao jednom od suvlasnika, potvrdio da su u izradi studija izvedivosti i dorada idejnog rješenja s tehničkim detaljima.
Prema tadašnjim najavama, oba dokumenta trebala su biti završena do kraja srpnja 2026. godine.
Međutim, gotovo tri mjeseca nakon isteka najavljenog roka, nije pronađena javno objavljena potvrda da su dokumenti završeni i predani naručitelju. Takva informacija nije dostupna ni na službenoj internetskoj stranici društva.
Istodobno je 30. prosinca 2025. ugovorena izrada studije utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, s rokom izrade od 18 mjeseci, odnosno približno do sredine 2027. godine.
Prema informacijama iz lipnja, već su bili izrađeni geodetski elaborat, klimatološka studija i projekt meteorološke postaje, dok je za samu postaju još trajao postupak ishođenja posebnih uvjeta.
Problem bi mogla biti i staništa zaštićenih ptica
Osim pitanja rokova i dokumentacije, pojavila se i dodatna prepreka koja bi mogla utjecati na budućnost projekta.
Kako je ŠibenikIN pisao u srpnju, u postupku izmjena Prostornog plana Šibensko-kninske županije otvoreno je pitanje utjecaja planiranog aerodroma na staništa zaštićenih vrsta ptica.
Posebno su istaknute velika ševa, kratkoprsta ševa i ćukavica, čija bi staništa mogla biti ugrožena izgradnjom i korištenjem aerodroma.
U prostornoplanskoj dokumentaciji upozoreno je da bi zbog zahtjeva zaštite prirode moglo biti potrebno preispitati položaj ili kategoriju planirane zračne luke.
Takvo upozorenje ne znači da je projekt odbačen niti da je gradnja na Pokrovniku zabranjena. Međutim, otvara pitanje hoće li postojeće idejno rješenje biti prihvatljivo sa stajališta zaštite prirode i hoće li biti potrebne dodatne izmjene.
Zasad nije poznato jesu li ta upozorenja utjecala na izradu dokumentacije koja je trebala biti završena u srpnju.
Država je većinski vlasnik projekta
Projekt zračne luke Srce Dalmacije razvija istoimeno trgovačko društvo, u kojem Republika Hrvatska ima 55 posto vlasničkog udjela, dok preostalih 45 posto pripada Šibensko-kninskoj županiji i pet gradova.
Za direktora društva u svibnju 2025. godine imenovan je Josip Skelin.
Zanimljivo je da je na današnjoj saborskoj sjednici o budućnosti hrvatskih zračnih luka sudjelovao i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, koji je ranije u ime države sudjelovao u osnivanju društva za razvoj šibenskog aerodroma.
Projekt na Pokrovniku godinama se predstavlja kao mogući doprinos prometnoj povezanosti i turističkom razvoju ovog dijela Dalmacije, no do njegove eventualne realizacije potrebno je riješiti niz stručnih, prostornih, okolišnih i financijskih pitanja.
Nakon isteka srpanjskog roka za ključnu dokumentaciju, otvorena su pitanja jesu li studija izvedivosti i dorada idejnog rješenja dovršene, koliko je dosad novca utrošeno na projekt, kakav je njegov aktualni status u državnim prometnim planovima te hoće li zahtjevi zaštite prirode dovesti do promjene planirane lokacije ili kategorije aerodroma.
