'Šibenski masakr motornom pilom': 'Pala' dva brijesta na Vanjskom, treći se još drži

Podsjećamo, izvornim projektom uređenja Vanjskog bilo je predviđeno zadržavanje triju brijestova, ali nakon izlaska Šumarije na teren utvrđeno je da su stabla bolesna i time je njihova sudbina bila zapečaćena.

-Na svim nadzemnim dijelovima (deblu, kori i krošnji) uočeni su tragovi dugotrajnog utjecaja abiotskih i antropogenih čimbenika. Utvrđeno je da su se s vremenom na deblima pojavili otvori kroz koje je prodorom vode nastalo truljenje i nekrotične izrasline, što je uzrokovalo smanjenu otpornost stabala i pojavu kukaca. Krošnje su nepravilno razvijene i slabo prozračene, a površinski korijenov sustav podiže okolnu podlogu, što otežava sigurno kretanje građana i narušava vizualni izgled trga. Stoga je predložena zamjena postojećih stablašica novim, formiranim stablima visine oko 3 do 4 metra. Predlažu se vrste koje su odgovarajuće za urbane sredine, stvaraju dobru hladovinu i prihvatljive su u području submediterana kao što su npr.: Morus alba (murva), Celtis australis (koštela), Quercus ilex (hrast crnika), Aesculus hipokastanim (divlji kesten), i slično. Posadit će se i dodatno visoko zelenilo i nisko raslinje kako bi se stvorio ugodan prostor za boravak građana – obrazložili su iz Grada Šibenika odluku.

Novo zveckanje pilama ogorčilo je većinu Šibenčana, tako da se ne može reći da su brijestovi baš 'šaptom pali', ali bilo je teško očekivati da će preživjeti. Ako je glas naroda uspio spasiti ono jedno stablo, i to je već nešto.

Podsjećamo, da se 'motorke' olako uzimaju u ruke u Šibeniku, upozorila je i gradska vijećnica Možemo! Maja Šintić.

-Drago mi je da je zatraženo stručno mišljenje, iako mi je žao što je nužno ići u zamjenu stabala. Nadam se i svakako ću dalje pratiti tijek projekta da će se na trgu naći i veći broj stabala koji će za buduće generacije osigurati mikroklimatske uvjete povoljne za boravak na tom trgu, predah od vrućina pri kretanju kroz grad.

Kod nas se motorna pila tretira kao uobičajen alat pri uređenju javnog prostora, što je posve pogrešno. Projekti se mogu realizirati i oko postojećeg zelenila, a ne samo preko njega. U Španjolskoj stabla naranče rastu iz betona na svakom 'kantunu'. Stara stabla se uklapaju u nova arhitektonska rješenja javnih prostora, parkovi, kakav smo imali se čuvaju, a ne zamjenjuju novim stablima radi 'urednijeg' izgleda. Sjetimo se samo slučaja pitospore ispod Katedrale, čije deblo, usput budi rečeno, još uvijek viri iz zemlje tamo, a nove pitospore koje su zasađene nakon reakcije javnosti su se dijelom i posušile. Sjetimo se i drvoreda na Vidicima koji je uklonjen kako bi imali novo parkiralište. Cijela ta pretpostavka da je parkirno mjesto važnije od stabla koje tu raste desetljećima je potpuno uvrnuta – kazala je za ŠibenikIN prije nekoliko dana Šintić, zapitavši se što je bilo ranije, mišljenje koje je pokazalo da brijestove treba mijenjati ili bageri koji su presjekli korijenje.

Kako god bilo, brijestova na Vanjskom više nema.