Ušli smo u sklonište kod robne kuće u centru Šibenika: Desetljećima zaboravljeno, bez nadzora i ulaganja

Zakoračili smo u sklonište pokraj shopping centra City Life. To sklonište dodijeljeno je udrugama koje su ga nastavile održavati tako da smo ostali ugodno iznenađeni njegovim stanjem. Osim ustajalog zraka, na prvi pogled ne bi se reklo da je prostor u lošem stanju. Međutim kada bi se krenulo detaljnije kopati, sigurno bi se naišlo na nedostatke.

– Nakon rata, kad se sustav civilne zaštite raspao, skloništa su prešla pod upravljanje gradova. Kasnije su ih gradovi davali udrugama na korištenje. Ako su korisnici savjesni kao što su konkretno ovi, onda takva skloništa izgledaju ovako – rekla nam je Anita Grcić, viša savjetnica za pravne poslove i civilnu zaštitu Grada Šibenika.

No, država za ulaganja u njih nikad nije osigurala sredstva. Sve je, kaže Grcić, ostalo u zrakopraznom prostoru jer zakonom nije određeno čije su točno te prostorije i tko njima treba upravljati. Novi Zakon o etažiranju stambenih zgrada uopće ne spominje podrumske prostore, pa se događa da imate sklonište u zgradi koje bi trebalo pripadati svim stanarima, a u elaboratu se ne spominje.

Prije su, po Zakonu o prostornom uređenju, prilikom izgradnje novih četvrti rađene procjene rizika. Ovisno o broju budućih stanovnika, određivalo se i koliko će skloništa trebati izgraditi. Danas ta odredba više ne postoji i zato u novim zgradama skloništa jednostavno ne postoje.

Druga skloništa u gradu, napominje Grcić, nisu veća od onog u kojem smo bili, a većina ih je u lošem stanju jer se jednostavno ne zna tko je za njih odgovoran.

Državna revizija upozorila je da se mora jasno odrediti tko će voditi brigu o skloništima, prije svega iz sigurnosnih razloga. U rujnu su Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo civilne zaštite održali sastanak sa svim gradonačelnicima u zemlji. Priprema se, kaže, određeni iznos novca koji bi se mogao dodijeliti gradovima upravo u ovu svrhu.

– Tražili su procjenu stanja, ali i to košta. Treba financirati osobu koja će taj posao obaviti, a nitko nam nije jamčio da će sredstva zaista biti dodijeljena. Zato smo napravili samo grube procjene – objašnjava Grcić.

Instalacije u većini skloništa stare su desetljećima, a vjerojatno ih nitko nije pregledao od rata. Zrak je ustajao i neprimjeren za dulji boravak, a osobe s respiratornim problemima, poput astmatičara, u takvim bi uvjetima brzo osjetile posljedice.

Nada se ipak da će uskoro biti osiguran novac za barem osnovno održavanje, jer situacija je, kako kaže, potpuno nejasna.

– Gradskih skloništa za koja znamo ima osam, ali Šibenik je pun podkopa pa je moguće da ih ima i više. Problem je što su građena davno, po standardima koji danas više ne vrijede – dodaje Grcić.

Od rata u Šibeniku, kaže, nije izgrađeno nijedno novo sklonište. Nakon stvaranja nove države nestala je potreba za njihovom izgradnjom. Jedini ured za upravljanje kriznim situacijama bio je u Zagrebu, no ni on više ne postoji.

Rat je završio, došlo je mirno razdoblje i, kako zaključuje Grcić, sve je jednostavno palo u zaborav.

Video pogledajte ovdje.