Vlada je u saborsku proceduru poslala novi Zakon o registru birača. Njime se ukidaju plave potvrde, koje su birači s isteklom osobnom dosad morali vaditi na sam dan izbora.
Birači s prijavljenim prebivalištem u Hrvatskoj ubuduće bi mogli glasati i ako im je osobna iskaznica istekla. Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o registru birača, kojim se ukidaju takozvane plave potvrde.
Riječ je o dokumentu koji su na izborni dan morali pribaviti birači s isteklom osobnom iskaznicom kako bi mogli ostvariti pravo glasa. Prema prijedlogu, za glasanje će biti presudno evidentirano prebivalište u Hrvatskoj, a ne važenje osobne iskaznice.
Jedinstveni registar umjesto dva pojma
Ključna promjena je ukidanje razlike između registra birača i popisa birača. Registar je dosad bio trajna službena evidencija, dok se popis izrađivao i zaključivao za pojedine izbore.
Po novom rješenju vodit će se jedinstveni registar birača, koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se utvrdio točan broj birača na pojedinom području.
Koliko je sustav plavih potvrda opterećivao upravna tijela pokazuje podatak s parlamentarnih izbora 2024. godine. Tada su izdane 7642 plave potvrde, a službenici su za taj posao u jednom danu utrošili gotovo 900 sati rada, navodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Za glasanje izvan prebivališta i dalje treba prijava
Ukidanje plavih potvrda ne znači da će birači bez najave moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu. Oni koji žele glasati izvan mjesta prebivališta i dalje će se morati prethodno registrirati.
Aktivna registracija ostaje i za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Zahtjev za žutu potvrdu, odnosno potvrdu za glasanje izvan mjesta glasanja, moći će se podnijeti bilo kojem upravnom tijelu nadležnom za registar birača, bez obzira na prebivalište podnositelja.
Biračima bez prebivališta u Hrvatskoj i dalje će se na izborni dan moći izdati potvrda u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Promjene najkasnije deset dana prije izbora
Osoba koja odjavi prebivalište, a ne prijavi novo, može biti označena kao neaktivna. To ne znači brisanje iz registra niti gubitak biračkog prava, već se status ponovno aktivira nakon što se podaci urede.
Zahtjevi za promjenu podataka u vrijeme izbora morat će se podnijeti najkasnije deset dana prije glasanja.
Prijedlog zakona predviđa i objavu otvorenih podataka na posebnom portalu, poput broja birača po općinama, gradovima i županijama te njihove prosječne dobi. Nova aplikacija trebala bi omogućiti automatsku razmjenu podataka u stvarnom vremenu, manje ručnog rada službenika i digitalno podnošenje zahtjeva kroz sustav e-Građani.
