Njemački Die Welt kao simbol poskupljenja na hrvatskoj obali navodi palačinke iz kioska na plaži pokraj Šibenika, čija je cijena od uvođenja eura narasla na pet eura.
Njemački list Die Welt u tekstu o ovogodišnjoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj kao upečatljiv primjer rasta cijena izdvaja palačinke iz kioska na plaži pokraj Šibenika. Prema navodima lista, prije uvođenja eura 2023. godine stajale su sedam kuna, nakon prelaska na euro dva eura, a ove godine čak pet eura, piše DW.
Autor Volker Corsten piše kako je tijekom putovanja područjem između Zadra i Splita te jadranskim otocima primijetio zamjetno manje gostiju nego prijašnjih godina. Navodi da su plaže tijekom ljeta 2026. bile praznije, na obalnim cestama nije bilo uobičajenih gužvi, a čak se i u kolovozu starim jezgrama Zadra i Šibenika moglo šetati bez većih gužvi.
Problem nastaje kad stigne račun
Corsten ocjenjuje da vremenske prilike i more nisu razlog slabijeg dojma o sezoni. More opisuje kao iznimno čisto i ugodne temperature, uz mnogo sunca bez ekstremnih vrućina.
Problem, prema njegovu tekstu, počinje kada gosti pogledaju cijene smještaja, restorana i sadržaja na plaži. „Sve je bilo, kao i uvijek, odlično, sve toliko dugo dok se ništa ne konzumira, ništa ne želi poduzeti na plaži i ne gleda na račun za smještaj i posjet restoranima”, navodi njemački list.
Die Welt kao primjere spominje i Zadar, gdje kuglica sladoleda u najposjećenijim dijelovima grada stoji najmanje tri eura, dok se u sporednim ulicama može pronaći za oko dva eura. Aperol Spritz, ovisno o lokalu, stoji između devet i 11 eura, a lignje sa žara u mnogim su konobama dosegnule oko 25 eura, nasuprot približno 20 eura godinu ranije, piše DW.
Cijene porasle 70 posto
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, Welt navodi da su cijene u turizmu od 2015. do 2024. porasle 70 posto. List pritom upozorava da rast cijena nije pratilo jednako podizanje kvalitete infrastrukture, hotela, privatnog smještaja, gastronomije i usluge.
Njemački list prenosi i službeni podatak Ministarstva turizma prema kojem je broj registriranih noćenja u srpnju bio nešto veći nego godinu ranije, no autor ga uspoređuje s vlastitim dojmovima o praznijim plažama i hotelima.
Na kraju prenosi riječi stanovnice mjesta pokraj Šibenika koja iznajmljuje apartmane. Ona smatra da su mnogi nakon uvođenja eura zaključili kako prihod koji su prije ostvarivali tijekom četiri ljetna mjeseca mogu zaraditi u dva, pa su cijene nastavile rasti.
„Mnogi su ovdje nakon uvođenja eura vidjeli da novac koji su ranije zarađivali u četiri mjeseca sezone sada mogu zaraditi u dva. A onda su se zapitali: zašto ne i u jednom?”, citira je Die Welt.
