Ratni zločin u Varivodama nakon VRO 'Oluja' još nije procesuiran

- Ratni zločin u Varivodama i trideset godina poslije nije procesuiran, iako je bilo neuspješnih pokušaja, krivci nisu kažnjeni, krivnja nije individualizirana, što obiteljima žrtava i hrvatskom društvu otežava proces žalovanja. Tek su neke od obitelji ubijenih obeštećene unutar građanskih postupaka, koje su same pokrenule, istaknuto je u nedjelju na komemoraciji devetoro mještana Varivoda koje je ispred kućnog praga vatrenim oružjem ubila grupa vojnika u uniformama HV-a.

Saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga podsjetila je u Varivodama na 'postolujne' zločine koje hrvatsko pravosuđe nije procesuiralo, to odaslala poruku o važnosti kulture sjećanja koja uključuje sve žrtve neovisno o njihovoj nacionalnosti, priopćili su iz SNV-a.

- Oluja je prošla, ali su se zločini dogodili i to treba jasno i glasno ponavljati, baš kao i svaki osuditi. Ubijeni su bolesni i stari, na kućnom pragu, na mjestu na kojem su rođeni i na kojem su njihovi preci vijekovima živjeli. Ubijeni su jer nisu htjeli otići, jer nikome ništa nažao nisu učinili, rekla je Šimpraga, prenosi HRT.

- I ove godine iz srpske zajednice i SNV-a ponavljamo da ne odstupamo od naših osjećaja i kulture sjećanja za sve nevino stradale i od toga da ratni zločin ne zastarijeva, da su sve žrtve iste i da su svi ljudi ravnopravni. Ponavljamo da se pitanje prošlosti ne smije zatvoriti u smislu da se izbriše ili zaboravi, nego da Hrvatsku nastavimo graditi kao zemlju koja omogućuje dostojanstven i ugodan život za sve svoje građane, dodala je.

Navela je da su za ratne zločine u Oluji, ukupno od završetka rata do danas, podignute tri optužnice koje su dovele do jedne oslobađajuće i dvije osuđujuće presude protiv dvije osobe. "Za ratne zločine u Bljesku nije podignuta nijedna optužnica. 2015. podignuta je optužnica za zločin u Gruborima i paljenje kuća u selu Ramljane, ali je vrlo brzo povučena uz obrazloženje da optužnica i postupak prije njezina podizanja trpe znatne nedostatke", podsjetila je.

- A mi, imamo pravo sjećati se, imamo pravo okupljati se, imamo pravo govoriti o problemima Srba u Republici Hrvatskoj, imamo pravo biti građani u svojoj zemlji. I svake naredne godine sjećat ćemo se svih izgubljenih života, kako ovdje na ovom mjestu, tako i u Zatonu Obrovačkom, Promini i Škabrnji. Razumjeli nas ili ne, bit ćemo istrajni u kulturi sjećanja i komemoriranja, poručila je te uputila sućut obiteljima žrtava naglasivši da je "sjećanje na civilne žrtve rata naša dužnost, tko god one bile".