Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!
Hrvatska je zainteresirana za proširenje nuklearnih kapaciteta, uključujući i one u nuklearki u Krškom, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković, dodajući da države koje su napustile taj izvor energije sve otvorenije priznaju da je to bila pogreška.
Hrvatska i SAD u utorak su na skupu Inicijative triju mora (3SI) u Dubrovniku potpisali zajedničku izjavu o unaprjeđenju suradnje na području civilne upotrebe nuklearne energije.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar iz Dubrovnika je poručio da Hrvatska do 2030. godine planira uvećati udio nuklearne energije u "energetskom miksu" s današnjih 16 na najmanje 30 posto.
Na poslovni forum koji prati taj samit su između ostalog stigli i predstavnici Westinghousea, američke tvrtke koja je gradila nuklearnu elektranu u Krškom.
„Mi smo tu otvorili prostor suradnje”, rekao je Plenković u srijedu o zajedničkoj izjavi i susretu s predstavnicima američke kompanije koja Hrvatskoj nudi novu tehnologiju te želi „stvoriti preduvjete za daljnju suradnju”.
Premijer je rekao da danas u javnosti postoji široki konsenzus o dobrobitima nuklearne energije koja ne ostavlja ugljični otisak.
„To je nova kvaliteta", kazao je i dodao da nema zazora prema tom izvoru energije.
Plenković je rekao da države koje su odustale od nuklearki nakon Fukušime, poput Belgije i Njemačke, danas „u pol glasa” priznaju da je to bila pogreška.
„Imali su sve što je funkcioniralo. Bilo je sigurno i dobivali su jeftiniju struju”, nastavio je premijer.
Krško bi moglo do 2063.
Izravniji od zapadnoeuropskih političara na panelu Tri mora bio je Gitanas Nauseda, predsjednik Litve koja je zatvorila svoju jedinu nuklearnu elektranu 2009. godine.
Riječ je o nuklearki Ignalina koju je Europska komisija smatrala tehnološki srodnom onoj u Černobilu pa je njezino zatvaranje bio uvjet za ulazak Litve u EU, pisala je agencija France Presse.
Litavci su 2012., godinu dana nakon nesreće u japanskoj Fukušimi, na referendumu sa 65 posto glasova odbili izgradnju nove nuklearke.
Baltička država od tad se bori protiv „velikog deficita električne energije” koji sada pokušava nadići izgradnjom obnovljivih izvora.
Iz njih ona „već pokriva 70 posto” potreba te oni imaju mnoge prednosti”, ali loša strana je stabilnost opskrbe, dodao je Nauseda.
Hrvatska danas dobiva 16 posto električne energije iz Krškog, elektrane smještene 36 kilometara od hrvatske prijestolnice koja je u zajedničkom slovensko-hrvatskom vlasništvu.
Premijer je rekao da je njezin životni vijek do 2043. godine, ali nuklearni stručnjaci ističu da bi se dobrim održavanjem on „bez problema” mogao produžiti do 2063. godine.
Hrvatska je spremna i za proširenje kapaciteta nuklearke u Krškom i to je rekla Ljubljani, dodao je Plenković.