Hrvatski sabor u četvrtak je raspravljao o izmjenama Kaznenog zakona kojima se uvodi osobito teško kazneno djelo protiv okoliša, poznato kao ekocid. Za najteže oblike namjernog uništavanja prirode predviđena je kazna od najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor, koji može dosegnuti 40 godina. Novi zakon posebno je zanimljiv za Šibensko-kninsku županiju, u kojoj su evidentirane 172 aktivne lokacije odbačenog otpada, dok pojedini slučajevi onečišćenja godinama čekaju rješenje.
Izmjene Kaznenog zakona u četvrtak je u Hrvatskom saboru predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Riječ je o dijelu šireg paketa pravosudnih zakona kojim se, uz uvođenje doživotnog zatvora, predviđaju strože kazne za najteža kaznena djela protiv okoliša.
Novo kazneno djelo odnosilo bi se na namjerna postupanja koja uzrokuju uništenje ili raširenu i znatnu štetu koja je nepovratna ili dugotrajna. Takve posljedice mogu zahvatiti vrijedne ekosustave, zaštićena staništa te kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode i mora. Za ekocid ne bi bilo zastare kaznenog progona.
U županiji čak 172 divlja odlagališta
Koliko je pitanje zaštite okoliša važno za Šibensko-kninsku županiju, pokazuju podaci Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO), koje je ŠibenikIN objavio u rujnu.
Prema stanju na 15. rujna, evidentirane su 172 aktivne lokacije odbačenog otpada, odnosno mjesta na kojima otpad još nije uklonjen. Najviše ih je na području Šibenika, čak 57, te općine Promina, gdje ih je 47. Slijede Biskupija s 24 lokacije te Drniš i Knin s po 16.
Problem je posebno izražen na pojedinim područjima šibenskog zaleđa, ali i uz obalu, gdje se otpad ponovno pojavljuje nakon čišćenja. Takvi slučajevi zabilježeni su u Jadrtovcu, Žaboriću, Slivnu, Boraji i Konjevratima.
U napuštenom rudniku kod Oklaja godinama stoji otpad
Jedan od ozbiljnijih neriješenih problema nalazi se na području Oklaja, gdje se u napuštenom rudniku boksita, prema upozorenjima udruge Hrvatski krški pašnjaci, već približno 18 godina nalazi oko 1.500 tona potencijalno opasnog otpada.
Udruga tvrdi da su ranije analize pokazale prisutnost tvari opasnih za zdravlje i okoliš te da je uklanjanje otpada bilo naloženo još prije više godina. Iz Općine Promina upozorili su da bez novih stručnih analiza nije moguće pouzdano utvrditi trenutačni stupanj opasnosti.
ŠibenikIN je, među ostalim nadležnim institucijama, uputio upit i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tražeći informacije o odgovornosti za sanaciju i planovima uklanjanja otpada. Međutim, unatoč poslanom podsjetniku, ni nakon dva mjeseca nismo dobili odgovor Fonda.
Kninske lagune još čekaju sanaciju
Među dugotrajnim ekološkim problemima županije nalaze se i kninske lagune, povezane s nekadašnjom industrijskom proizvodnjom i odlaganjem otpada.
Na tom su području utvrđivana onečišćenja tla i podzemnih voda, a dodatnu zabrinutost izaziva blizina rijeke Orašnice, koja se ulijeva u Krku.
Prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, sanacija laguna još nije bila započela, dok su mjerenja pokazivala prekoračenja pojedinih vrijednosti sumporovodika i amonijaka u zraku.
U Kistanjama se plastika gomilala bez dozvole
Pozornost javnosti izazvao je i slučaj u Kistanjama, gdje je u studenome 2024. izbio požar u objektu obrta za reciklažu i preradu plastike.
Požar je gasilo gotovo 30 vatrogasaca, a naknadno je utvrđeno da se plastični otpad godinama gomilao bez potrebne dozvole za gospodarenje otpadom, dijelom i na državnom zemljištu.
Unatoč utvrđenim nepravilnostima, Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku zaključilo je da nema osnove za kazneni progon zbog ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi.
Tvrtkama kazne do 50 milijuna eura
Predloženim zakonskim izmjenama pooštravaju se i sankcije za pravne osobe odgovorne za najteža kaznena djela protiv okoliša. Novčane kazne za tvrtke mogle bi dosegnuti 50 milijuna eura.
Ipak, neće se svako divlje odlagalište ili onečišćenje smatrati ekocidom. Za primjenu nove odredbe bit će potrebno dokazati sve propisane elemente kaznenog djela, uključujući osobito teške posljedice. Novi zakon neće se moći retroaktivno primjenjivati na ranije počinjena djela.
Tijekom saborske rasprave zastupnici su upozorili da strože kazne neće imati željeni učinak ako nadležne institucije ne budu pravodobno otkrivale i sprječavale nezakonite radnje. Kao jedan od povoda za izmjene spominjan je slučaj nezakonitog odlaganja opasnog otpada na gospićkom području.
Za Šibensko-kninsku županiju, na čijem se području nalaze nacionalni parkovi Krka i Kornati te brojna druga zaštićena područja, učinkovitija zaštita okoliša ima posebno značenje. No, brojne aktivne lokacije odbačenog otpada i višegodišnje čekanje sanacije pojedinih onečišćenih područja pokazuju da problem nije samo u visini kazni, nego i u učinkovitosti institucija koje bi trebale spriječiti i ukloniti onečišćenje.
Predložene izmjene Kaznenog zakona još moraju proći zakonodavni postupak u Hrvatskom saboru.
