Kako bi smanjila količine otpada na odlagalištima, Hrvatska planira izgradnju četiri energane u kojima bi se spaljivao otpad koji nije moguće reciklirati, pri čemu bi se proizvodila električna i toplinska energija.
Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovost, predviđene lokacije za ove energane su Šibenik, Osijek, Rijeka i Zagreb, no projekti se nalaze u različitim fazama pripreme. Naglašeno je kako nijedna od planiranih energana neće obrađivati opasni otpad, prenosi Index.
Potreba za ovakvim postrojenjima proizlazi iz činjenice da količina komunalnog otpada u Hrvatskoj raste znatno brže od europskog prosjeka. Dok je 2014. godine nastajalo 379 kilograma po stanovniku, deset godina poslije ta je brojka skočila na 497 kilograma, čime je Hrvatska gotovo dostigla prosjek Europske unije koji iznosi 517 kilograma. Iako je ostvaren značajan napredak u recikliranju pa je udio recikliranog otpada porastao s četiri na 38 posto, više od polovice komunalnog otpada i dalje završava na odlagalištima.
Bikarac kao ključno središte za Dalmaciju
Upravo je šibenski projekt najnapredniji te je prva energana planirana u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac pokraj Šibenika. Predviđeni kapacitet ovog postrojenja je obrada 130.000 tona goriva iz otpada godišnje, a slivno bi pokrivalo čak četiri dalmatinske županije – Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Dubrovačko-neretvansku. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već je u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurao sredstva za izradu projektne dokumentacije.
Druga je planirana u sklopu kogeneracijskog postrojenja Orlovnjak u Osijeku s kapacitetom od 54.000 tona za područje Slavonije. Za gradnju je zainteresirana i Rijeka, koja bi obrađivala gorivo iz otpada i osušeni mulj iz centara Marišćina, Kaštijun i Babina Gora, dok se vlastita energana predlaže i za Zagreb, uz spominjanje interesa privatnih investitora. Daniel Rolph Schneider, predstojnik Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na zagrebačkom FSB-u, upozorio je da od odluke o gradnji do početka rada energane može proći između osam i deset godina, spomenuvši i planove tvrtke C.I.O.S. u Sisku te Kutinu kao potencijalnu lokaciju.
Hrvatska bez energana, u Europi ih ima više od 500
Do 2031. godine Hrvatska bi trebala imati ukupno 11 centara za gospodarenje otpadom, od kojih pet već radi, tri su u izgradnji, za dva se čeka izbor izvođača, dok je Zagreb dobio lokacijsku dozvolu. Njihovim radom očekuje se proizvodnja oko 550.000 tona goriva iz otpada godišnje, materijala koji preostaje nakon izdvajanja reciklabilnog otpada. Za razliku od Hrvatske koja nema nijednu energanu, u Europi ih radi više od 500, a Maja Feketić, načelnica sektora za fondove Europske unije u Fondu za zaštitu okoliša, istaknula je da zemlje s visokim stopama recikliranja često imaju i velik broj energana, što pokazuje da se ta dva načina gospodarenja otpadom međusobno nadopunjuju.
