Hrvatska komora primalja nakon tragedije: Kućni porodi u Hrvatskoj bez nadzora i regulacije

Tragični događaj i reakcija Hrvatske komore primalja

Nakon tragične smrti novorođenčeta na porođaju kod kuće, koji je vodila 69-godišnja osoba s austrijskim državljanstvom predstavljena kao „međunarodno licencirana primalja“, Hrvatska komora primalja upozorava na nužnost hitnog rješavanja pitanja izvanbolničkih porođaja u Hrvatskoj, prenosi N1.

Praksa u Europskoj uniji

U mnogim zemljama Europske unije porođaji izvan rodilišta jasno su regulirani, a primaljska skrb dostupna je ženama koje biraju rađati kod kuće, u kući za porođaje, u ambulanti ili u rodilištu, u obliku tzv. primaljske sobe ili odjela.

Takva praksa omogućava sigurnost za majku i dijete te smanjuje rizik od komplikacija.

Stanje u Hrvatskoj

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u EU u kojoj je primaljska skrb dostupna isključivo unutar rodilišta, a izvanbolnički porođaji nisu dio zdravstvenog sustava. To znači da za zdrave trudnice, rodilje i babinjače skrbe liječnici ginekolozi i porodničari, a ne primalje.

U drugim europskim zemljama primaljska skrb je dio uobičajene zdravstvene skrbi za niskorizične trudnoće. Komora primalja napominje da blizanačka trudnoća nije niskorizična trudnoća.

Trudnice mogu slobodno birati mjesto porođaja uz punu podršku zdravstvenog sustava. U praksi to znači da kada se žena odluči na porođaj izvan bolnice, ona jednostavno može doći do odabrane licencirane primalje koja će skrbiti o njoj tijekom trudnoće i porođaja, a primalja druge specijaliste uključuje u skrb sukladno stručnoj procjeni i potrebi žene.

Pravo na izbor i ograničenja u Hrvatskoj

Premda i u Hrvatskoj svaka žena sukladno Ustavu i zakonima ima pravo odabrati roditi kod kuće, licencirane primalje ne smiju voditi porode kod kuće, već smiju sudjelovati u porodima isključivo u bolnicama.

Ministarstvo zdravstva je u Nacionalnoj strategiji za razvoj zdravstva 2012.–2020. predvidjelo task-shifting, odnosno prenošenje dijela zadataka i ovlasti s liječnika na druge visokoobrazovane zdravstvene djelatnike, dakle i na prvostupnice primaljstva. Međutim, taj prijenos zadataka još uvijek nije zaživio.

Regulacija i iskustva iz EU

Planirani porođaji kod kuće će se i u budućnosti događati, jer u populaciji uvijek postoji određen postotak žena, iako malen, koje će birati kućni porođaj.

Zbog tog razloga gotovo sve zemlje EU, uključujući nama susjednu Sloveniju, imaju stručnim smjernicama reguliran kućni porođaj. Takvim dokumentom se propisuju svi uvjeti i preporuke kako bi kućni porođaj bio siguran za majku i novorođenče, a definiraju se jasno i rizične trudnoće koje se usmjeravaju u bolnice.

Žene imaju pravo birati gdje i uz koga će rađati te im je tako u Sloveniji, primjerice, to pravo izbora i omogućeno. Međutim, u situaciji kao u Hrvatskoj, gdje kućni porođaj nije reguliran, žene koje žele roditi kod kuće pozivaju primalje iz inozemstva, čiji rad ne nadzire niti Hrvatska komora primalja niti Ministarstvo zdravstva.

Ovakva situacija dovodi ženu koja je odlučila roditi kod kuće u nepotreban rizik, kao i njeno novorođenče.

Uloga Hrvatske komore primalja

Hrvatska komora primalja ima 417 prvostupnica primaljstva koje imaju kompetencije za pružanje samostalne primaljske skrbi trudnicama, rodiljama i babinjačama, sukladno Zakonu o primaljstvu.

Na Ministarstvu zdravstva je zadatak da zakon provede u djelo i omogući ženama porođaj izvan bolnice uz stručnu podršku prvostupnica primaljstva. Uz kvalitetne stručne smjernice i reguliranje ovog područja, rizik od tragedija poput ove bio bi sveden na minimum.

Status „međunarodno licencirane primalje“

Što se tiče „međunarodno licencirane primalje“ s austrijskim državljanstvom, HKP toj osobi nije priznao inozemnu stručnu kvalifikaciju u Hrvatskoj.

Ta osoba:

nema pokrenut postupak za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za prvostupnicu primaljstva,

nema podnesen Zahtjev za privremeno ili povremeno pružanje usluga u Hrvatskoj,

nije dobila odobrenje za takvo pružanje usluga,

nije upisana u Registar članica Hrvatske komore primalja,

ne posjeduje licencu tj. odobrenje za samostalni rad HKP-a.

Pravni okvir u EU

Obzirom na to da je primaljstvo jedna od pet reguliranih profesija u EU, ono je regulirano Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija.

Direktiva ne poznaje institut „međunarodno licencirane primalje“ te Komora smatra da se i ovdje radi o nepravilnosti o kojoj treba voditi računa kod pripreme propisa za reguliranje kućnih, tj. izvanbolničkih poroda.