Raj na Jadranu: Na Kornatima postoji otok iz filma, a na jedan od njih ne smijete ni kročiti

Kornatski arhipelag obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi te predstavlja srce istoimenog nacionalnog parka. Iako na prvi pogled dominira kamen, čak tri četvrtine zaštićenog područja čini more, jedno od najbogatijih i najočuvanijih na hrvatskom dijelu Jadrana.

Posebnu prepoznatljivost Kornatima daju kilometri suhozida koji presijecaju krajolik. Samo na najvećem otoku Kornatu nalazi se oko 260 kilometara kamenih zidova, dok ih na području cijelog parka ima oko 330 kilometara. Ti suhozidi svjedoče o stoljećima mukotrpnog rada težaka i stočara koji su oblikovali današnji izgled arhipelaga, piše Pun kufer.

No Kornati nisu samo prirodni fenomen. Na otocima se i danas mogu pronaći tragovi ilirskih naselja, rimski ostaci, bizantske utvrde i srednjovjekovne građevine koje potvrđuju da je ovaj danas gotovo nenaseljeni prostor nekada imao mnogo važniju ulogu.

Kornat – otok po kojem je arhipelag dobio ime

Najveći otok arhipelaga, Kornat, dug je više od 25 kilometara, a na njemu se nalazi i najviši vrh cijelog otočja – Metlina, visoka 237 metara.

Povijest života na Kornatu seže u prapovijest. Na njemu su živjeli Liburni, poznati pomorci istočnog Jadrana, a kasnije su ga koristili Rimljani koji su ovdje gradili gospodarske objekte, ribnjake i solane.

Jedna od najvećih povijesnih znamenitosti je bizantska utvrda Tureta iz 6. stoljeća, koja je nadzirala pomorske putove kroz arhipelag. U njezinoj blizini nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike te crkvice Gospe od Tarca, jednog od najpoznatijih sakralnih lokaliteta na Kornatima.

Današnji izgled otoka oblikovali su uglavnom Murterani koji su tijekom stoljeća postali vlasnici većine zemljišta na Kornatu. Do svojih posjeda dolazili su brodovima, a u uvalama gradili jednostavne kamene kuće poznate kao kurnatske porte.

Mana – filmski set usred mora

Jedan od najneobičnijih prizora na Kornatima nalazi se na otoku Mani. Ruševine koje danas privlače brojne posjetitelje zapravo nisu ostaci drevnog naselja, već kulise podignute 1950-ih godina za potrebe njemačkog filma Raubfischer in Hellas.

Scenografija je trebala predstavljati ribarsko selo negdje u Grčkoj, no nakon završetka snimanja ostala je na vrhu litice iznad mora. Danas kameni lukovi i zidovi stvaraju jedan od najfotografiranijih prizora cijelog nacionalnog parka.

Osim po filmskoj priči, Mana je poznata po spektakularnim pogledima na otvoreno more i osjećaju potpune izoliranosti koji posjetitelji rijetko gdje mogu doživjeti.

Piškera – nekadašnja ribarska prijestolnica Jadrana

Danas miran i nenaseljen otok, Piškera je u 16. stoljeću bila jedno od najvažnijih ribarskih središta na istočnoj obali Jadrana.

Zahvaljujući bogatim lovištima srdele, tijekom ribolovne sezone ovdje se okupljalo više od 150 ribara, trgovaca i radnika iz Sali, Iža, Žirja, Zlarina i drugih dalmatinskih mjesta. Ulov se solio, skladištio i prodavao, dok su mletačke vlasti naplaćivale poreze na ribu.

O slavnim vremenima Piškere danas svjedoče ostaci magazina, ribarskih kućica i pristaništa te crkvica Male Gospe iz 16. stoljeća. Zbog svoje važnosti Piškera je svojevremeno nosila titulu najvećeg sezonskog ribarskog naselja na hrvatskom dijelu Jadrana.

Kornatske krune i podvodni svijet

Jedan od zaštitnih znakova nacionalnog parka su kornatske krune – strme litice koje se gotovo okomito uzdižu iz mora na vanjskoj strani otoka.

Neke od njih dosežu više od 80 metara visine, a pod morem se nastavljaju još dublje. Upravo te impresivne stijene mnogi smatraju razlogom zbog kojeg je arhipelag dobio ime, povezujući ga s latinskom riječi corona – kruna.

Ispod površine mora krije se jednako fascinantan svijet. Kornatsko podmorje dom je dobrim dupinima, glavatim želvama, morskim pticama te brojnim drugim vrstama zbog kojih se ovo područje smatra jednim od najvrjednijih morskih ekosustava u Hrvatskoj.

Otoci na koje se ne smije pristati

Dok su mnogi dijelovi Kornata otvoreni posjetiteljima, postoje i mjesta koja su zbog zaštite prirode potpuno zatvorena za javnost.

Među njima se posebno ističe Purara, jedan od najstrože zaštićenih otoka u arhipelagu. Posjetiteljima je zabranjen pristup kako bi se sačuvale kolonije morskih ptica koje ondje gnijezde bez ljudskog uznemiravanja, piše Pun kufer.

Važan ornitološki lokalitet je i Klobučar, dok Ravni Žakan i Veliki Rašip privlače ljubitelje netaknute prirode i spektakularnih pogleda na otvoreni Jadran.

Više od kamenog otočja

Iako ih godišnje posjeti oko 120 tisuća ljudi, Kornati i dalje uspijevaju sačuvati dio svoje tajanstvenosti. Arhipelag koji je nastajao tisućama godina danas spaja iznimnu prirodnu baštinu, bogatu povijest, tragove drevnih civilizacija i priče koje mnogi posjetitelji otkrivaju tek kada zakorače među njegove kamene otoke.

Zbog svega toga Kornati nisu samo jedan od najljepših nacionalnih parkova Hrvatske, nego i mjesto na kojem se iza svakog otočića krije neka nova priča.