Nevjerojatan prikaz Šibenika iz 1647.: Grad, tvrđave, brodovi i vojske u borbi s Osmanlijama

Grafika koja prikazuje Šibenik u vrijeme Kandijskog rata na prvi pogled djeluje poput neobične stare karte grada i njegove okolice. Međutim, detaljniji pogled otkriva da je njezina namjena bila puno više od pukog prikazivanja prostora.

Po okolnim brdima, uz gradske zidine, utvrde, brodove i vojne formacije autor je rasporedio slova od A do V. Njihovo objašnjenje nalazi se u malenom okviru u donjem lijevom dijelu grafike.

Godina koja je mogla promijeniti sudbinu Šibenika

Godina 1647. zauzima posebno mjesto u šibenskoj povijesti. Kandijski rat između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva trajao je od 1645. do 1669. godine, a Šibenik se vrlo brzo našao neposredno na udaru osmanske vojske.

Opasnost je bila toliko ozbiljna da su Šibenčani, svjesni slabosti obrane grada s kopnene strane, neposredno prije velikog osmanskog napada krenuli u izgradnju novih utvrda na brdima iznad grada.

Tako su upravo 1646. godine, praktički u posljednji trenutak, podignute tvrđave sv. Ivana i Barone, dvije utvrde koje će već sljedeće godine odigrati ključnu ulogu u obrani Šibenika. Posebno je impresivno što je Tvrđava sv. Ivana, prema povijesnim podacima, podignuta u svega 58 dana, uz veliki angažman samih Šibenčana.

Pokazalo se da je žurba bila opravdana. Već u ljeto 1647. velika osmanska vojska približila se Šibeniku. Grad, koji je s morske strane već štitio sustav fortifikacija s Tvrđavom sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. Ante, sada je zahvaljujući novim tvrđavama imao znatno snažniju obranu i prema kopnu.

Šibenik kao veliko bojište

Grafika prikazuje događaje vezane uz sukobe s Osmanlijama pod Šibenikom 7. listopada 1647. godine, u vrijeme kada je generalni providur Dalmacije i Albanije bio Leonardo Foscolo.

Na prikazu se vide utvrđeni Šibenik i njegov zaljev, brojni jedrenjaci, okolna brda prekrivena vojnicima i vojnim logorima te niz položaja povezanih cestama i pravcima kretanja vojske. Prikazane su i šibenske fortifikacije, Tvrđava sv. Nikole i otok sv. Andrije.

_{Digitalizirani primjerak povezan je s Hauslab Albumom, gdje je evidentiran kao ploča broj 72, odnosno Hauslab Album, plate 72, dok se izvorni primjerak nalazi u zbirci Prints and Photographs Division američke Library of Congress.}

Od dolaska Osmanlija do povlačenja

Tek kada se pročita legenda postaje jasno koliko je grafika zapravo detaljna.

Autor označava teren koji je paša odabrao za svoj logor, put kojim se osmanska vojska približavala zidinama Šibenika, položaje turskih i mletačkih snaga, djelovanje ratnih brodova i topničkih baterija te mjesta na kojima su se vodili sukobi.

Jedna oznaka pokazuje mjesto gdje su Osmanlije, prema autoru grafike, pretrpjele najveće gubitke u ljudstvu, druga most koji su izgradili kako bi svoje snage prebacili na kopno, a treća prostor na koji su se povukli. Označen je i logor temišvarskog paše.

Posebno je zanimljiva točka T, koja prema legendi označava mjesto na kojem su Osmanlije zatražile mir. Tu tvrdnju ipak treba promatrati u kontekstu vremena i izvora, budući da grafika predstavlja mletački pogled na ratne događaje.

Gotovo 380 godina kasnije pomogla umjetna inteligencija

Tekst legende izuzetno je sitan, pisan talijanskim jezikom 17. stoljeća i na dostupnoj digitalnoj reprodukciji teško čitljiv.

U njegovu iščitavanju i prijevodu poslužili smo se i alatima umjetne inteligencije, uz uspoređivanje vidljivog teksta, povijesnog pravopisa i podataka iz kataloškog opisa grafike.

Zbog kvalitete reprodukcije pojedine riječi nije moguće utvrditi s potpunom sigurnošću, pa ih ne treba predstavljati kao konačnu paleografsku transkripciju izvornika. Međutim, najveći dio oznaka dovoljno je čitljiv da se može razumjeti što je autor grafike njima želio prikazati.

Što znače slova na grafici

A – Ulazak turske postrojbe

Opisuje dolazak osmanske postrojbe na šibensko područje i izviđanje položaja.

B – Pašin logor

Teren koji je paša odabrao te raspored njegova logora.

C – Put prema Šibeniku

Put kojim su se osmanske snage kretale kako bi došle pod zidine Šibenika.

D – Turske snage

Položaj osmanskih snaga.

E – Utvrđeni položaj

Oznaka se odnosi na utvrđeni položaj izvan kopna; ovaj dio izvornog teksta nije potpuno čitljiv.

F – Pod vatrom galija i baterija

Mjesto gdje su Osmanlije dospjele pod vatru mletačkih galija i topničkih baterija.

G – Pravac bijega/povlačenja

Teren kojim su se osmanske snage povlačile.

H – Mletačke snage

Položaj mletačke vojske.

I – Mletačke galije

Odnosi se na izlazak galija koje su sudjelovale u bombardiranju; završetak izvornog opisa nije potpuno čitljiv.

L – Fregate

Fregate koje su sudjelovale u bombardiranju.

M – Najveći osmanski gubici

Mjesto gdje su, prema legendi, Osmanlije pretrpjele najveće gubitke u ljudstvu.

N – Osmanski most

Most koji su Osmanlije izgradile kako bi svoje snage prebacile na kopno.

O – Razbijene osmanske snage

Mjesto gdje je, prema autoru, razbijen velik dio osmanskih snaga.

P – Povlačenje

Mjesto na koje su se Osmanlije povukle.

Q – Logor nakon povlačenja

Teren na kojem je smješten logor za snage koje su se povukle.

R – Logor temišvarskog paše

Mjesto na kojem se nalazio logor paše od Temišvara.

S – Utvrda

Oznaka obrambenog položaja odnosno utvrde.

T – Zahtjev za mir

Mjesto gdje su Osmanlije, prema legendi grafike, usmeno zatražile mir.

V – Prostor iza planina

Područje iza planina za koje autor navodi da su ondje smješteni Albanci.

Gotovo četiri stoljeća kasnije ova grafika tako više nije samo zanimljiv pogled na stari Šibenik. Kada se pročitaju njezine oznake i stave u kontekst dramatičnih događaja 1647. godine, pred nama se pojavljuje Šibenik kao veliko bojište, grad koji su štitile tek podignute tvrđave, vojske na okolnim brdima, galije koje otvaraju vatru te osmanske snage koje se, prema mletačkom prikazu događaja, na kraju povlače.

*pomoću AI