Najbrojnije obitelji i promjene kroz stoljeća: Prezimena iz općine Kistanje - Od Bezbradice i Glasnovića do Palića i Tišme

Danas – u 16. nastavku serijala - iz 'Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije' prenosimo sažeti prikaz brojnijih prezimena iz Kistanja, jedne od 15 općina u županiji. Prikaz svih njihovih prezimena nalazi se u knjizi. Izvor tih podataka je posebna studija, koju je Ivo Jakovljević naručio od Državnog zavoda za statistiku, izvedena iz popisa stanovništva u 2021.

OPĆINA KISTANJE

Brojnija prezimena u općini Kistanje u 2021.

Uz Kistanje u općini su i Biovičino Selo, Đevrske, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kolašac, Krnjeuve, Modrino Selo, Nurić, Smrdelje, Varivode i Zečevo.

Naseljenost područja Kistanja kroz povijest

U blizini Kistanja, kraj naselja Ivoševci, nalaze se arheološki ostaci rimskog logora Burnuma (napuštenog u 6. stoljeću). U blizini je i manastir Krka iz 1350. godine, koji je nadograđen i prvi se put u povijesnim dokumentima spominje 1402. Manastir je duhovno središte pravoslavnih vjernika. Uz njega je sagrađena i crkva, ispod koje su starorimske katakombe. Kistanje su u svojim počecima bile u posjedu knezova Šubića, od 1522. su pod Osmanlijama, pa do 1688., kad ih preuzima mletačka vlast, koja tim prostorom upravlja sve do 1797. Godine 1991. su pod vlašću pobunjenih Srba i Miloševićeve JNA. Oslobođene su u akciji Oluja, početkom kolovoza 1995., kad iz njih iseljava većina Srba. U dio praznih kuća doseljavaju se Hrvati iz kosovskog Janjeva.

 PROMJENE BROJA STANOVNIKA U KISTANJAMA OD 1991. DO 2021.

Radikalne promjene nacionalnog sastava stanovnika šireg područja Kistanja od 1991. do 2021.

Godine 1991. gotovo 98 posto stanovnika su bili Srbi. Nakon znatnog iseljavanja Srba u ljeto 1995. i doseljavanja Janjevaca s Kosova, za popisa iz 2011. Hrvata je bilo 65 posto, a Srba 34 posto. U idućih deset godina nastavilo se iseljavanje zbog ekonomskih razloga: i Hrvati i Srbi sele pretežno u Zadar i Zagreb. Tako je za popisa iz 2021. u sjedištu općine, u Kistanjama, bilo samo 1638 stanovnika, a u cijeloj općini njih 2650. Najviše je iseljenih među prezimenima Ardalić, Dodić, Gaši, Glasnović, Gucić, Karanović, Korlat, Ljuna, Rodić i Zimaj. Samo su Jozići i Karamatići od 2001. do 2021. povećali svoj broj za gotovo 40 posto.

BROJNIJA PREZIMENA PO NASELJIMA OPĆINE KISTANJE ZA POPISA IZ 2021. GODINE

Biovičino Selo: Dobrota, Kablar, Šeša, Šorgić

Đevrske: Bjelanović, Ležaić, Mandić, Tošić

Gošić: Borak

Ivoševci: Grčić, Korolija, Manojlović, Stupar, Tišma, Vujasinović

Kakanj: Ognjenović

Kistanje: Bjelanović, Bezbradica, Čibarić, Ćibarić, Dodić, Gaši, Glasnović, Golomeić, Grulović, Gucić, Jozić, Krneta, Kryeziu, Kutlača, Lalić, Macura, Mažibrada, Palić, Perić, Popović, Rodić, Štrbac, Traživuk, Zimaj

Kolašac: Đilas, Šuša

Krnjeuve: Gnjidić, Šarić

Nunić: Stjelja, Šuša

Smrdelje: Matijević, Tomasović, Vranjković

Varivode: Ilijašević

Zečevo: Ćakić, Mandić

Metodološka napomena: ZAŠTO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU ŠTITI PODATKE O MALOBROJNIM PREZIMENIMA?

Dosad je više komentatora Velikog prezimenika ŠKŽ pitalo 'zašto na nekom od popisa nema mojeg prezimena'. U knjizi i o tome piše jasno obrazloženje. Podaci prikupljeni popisom stanovništva su anonimni. Ako bi se objavili podaci i o izrazito malobrojnim prezimenima, lako bi se moglo doći do identifikacije pojedinca u pojedinom naselju ili gradu. Zato EU Uredbom o zaštiti podataka iz 2016. štiti podatke o rijetkim prezimenima zabranom njihova objavljivanja, bez posebne dozvole. Ipak, podaci o malobrojnim prezimenima postoje u Velikom prezimeniku ŠKŽ iz popisa stanovništva od prije 2016.